Pratite nas i na društvenoj mreži
 
Picture
prof. Mahmut ef. Karalić
Mahmut Karalić je svršenik Medinskog univerziteta, odsjek hadis. Odmah nakon povratka u Bosnu i Hercegovinu počinje se aktivno baviti hadiskom naukom. Predaje hadis kao profesor prvo u Gazi Husrev-begovoj medresi, a kasnije i u Elči Ibrahim-pašinoj medresi i jedno vrijeme na IPA u Zenici. Objavljuje vrijedne radove iz oblasti „Terminologija hadisa" u „Islamskoj misli". Aktivno se bavi prevođenjem djela sa arapskog jezika. Ipak, najveći doprinos koji je Mahmut Karalić do sada dao hadiskim znanostima je svakako vrijedan prijevod kompletnog Tirmizijevog djela „Džami'us-sahih". Prevod je praćen i prigodnim komentarima. Vrijedno je istaknuti da je prof. Mahmut Karalić bio aktivno uključen i u odbranu Bosne i Hercegovine u protekloj agresiji, kada je bio komadant Sedme muslimanske brigade.


Priznanje i nagrada "Hasan ef. Škapur''

Picture
Uručeno priznanje i nagrada "Hasan ef. Škapur"
Uručeno priznanje i nagrada "Hasan ef. Škapur" Mahmutu Karaliću U utorak 17. 03. 2009. godine, u Uredu muftije zeničkog uručeno je priznanje i nagrada "Hasan ef. Škapur" prof. Mahmutu Karaliću. Priznanje "Hasan ef. Škapur" dodjeljuje se istaknutim alimima za doprinos razvoju islamske-hadiske znanosti. Fond iz kojeg se dodjeljuje ovo priznanje i nagrada Medžlis Islamske zajednice Tešanj osnovao je 2005. godine. Dobitnici ovog prestižnog priznanja su: dr. Omer Nakičević za 2005. g.; prof. Mehmedalija Hadžić za 2006. g.; dr. Šefik Kurdić za 2007. g.; dr. Fuad Sedić za 2008. g. i ove 2009. godine prof. Mahmut ef. Karalić.


Bošnjačka politika gubi ono za šta smo ginuli!

Picture
Tekst u Dnevnom avazu
Bošnjačka politika gubi ono za šta smo ginuli!

Bošnjačka politika gubi sve ono za šta su borci tokom agresije na BiH ginuli, izjavio je u ekskluzivnom intervjuu za "Dnevni avaz" ratni emir Sedme muslimanske brigade Mahmut ef. Karalić, prijeratni profesor u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu i nosilac "Zlatnog ljiljana".
Prema njegovim riječima, bošnjačko rukovodstvo nije trebalo ni potpisivati Dejtonski mirovni sporazum "u trenutku kada su pod oružjem imali više od 200.000 vojnika i kada su bili u situaciji da oslobađaju teritorije".

Usijane glave

- Tada su i naši generali bili protiv potpisivanja Dejtona. Čak je Hasan Čengić to javno kazao. Tada su ga prozvali usijanom glavom koja bi da ratuje - kaže Karalić.

Zašto smatrate da Bošnjaci u posljednje vrijeme gube ono za šta su se izborili u odbrani od agresije?

- Ako ovako nastave, izgubit će ono za šta su ginuli. Tačnije, bošnjačka politika, ako ovako nastavi, izgubit će. Ali, ja vjerujem da to narod neće dozvoliti. Borci neće dozvoliti. Ako se RS pokuša otcijepiti, to je opet rat. Glavni problem kod Bošnjaka je da, za razliku od Srba, nemaju nacionalni program. Bošnjaci su, inače, do sada bili slabi političari.

Govorite da će borci braniti BiH. Ali, ti isti borci danas su na ulici.

- Između ostalog, i borci su krivi za položaj u kojem se nalaze. Zajedno s porodicama ima ih milion. Zašto glasaju uvijek za iste? Neka mijenjaju ove koji su godinama na vlasti. Ja za brata rođenog ne bih glasao ako ne ispuni ono što je obećao.

Kako se suprotstaviti dušmanima Bosne i onima koji bi zemlju da dijele?

- Trebamo se ujediniti svi. Kako pojedinci tako i sve političke partije, bez obzira na neka neslaganja, boriti se za isti cilj, a to je po svaku cijenu očuvanje Bosne. Očuvanje Bosne nema alternativu. Ona se mora sačuvati po svaki cijenu. Bošnjaci nemaju rezervnu domovinu. Ili će nestati ili će se odbraniti, kako političkim tako i svim drugim sredstvima, ako to bude neophodno.

Kao priznati islamski ekspert, kako tumačite pojavu takozvanog vehabizma u BiH, kao i posljednji teroristički napada na Američku ambasadu u Sarajevu?

- Pogrešno je sve stavljati u jedan koš i kazati da se radi o vehabijama ili selefijama. Nisu to ni jedni ni drugi. Selefije su poznate u islamu i to su ljudi koji su principijelni i ortodoksni u primjeni islama. Vehabije su zvaničan mezheb u Saudijskoj Arabiji. Ibn Vehab bio je poznati i istaknuti učenjak. Ovi u BiH imaju najviše sličnosti s pripadnicima tekfir-ideologije.

Ne treba, međutim, reći da su svi isti. I u BiH, među tim grupama ima sjajnih mladića. Problem su neke ekstremne grupe. Ne može se u ime islama ubijati. Islam je tolerancija. Kod nas je problem indoktrinacija naših mladih ljudi. Tako je bilo i u ratu. Neki su iz afroazijskih zemalja došli da pomognu, neki da se ožene, neki da steknu neku korist, dok su neki došli kao plaćenici stranih obavještajnih službi. Problem su ti koji gaze svetinje. Muhammed, a. s., rekao je: "Da neko sruši Kabu manji bi grijeh bio nego da je ubio jednog čovjeka", ili "Onaj ko ubije jednog čovjeka bespravno, nikada se neće kutarisati džehenemske vatre".

Ekstremne grupe

Kako riješiti problem tih ekstremnih grupa u BiH?

- S njima se mora pozabaviti Islamska zajednica u BiH. To je njihova zadaća.

Zašto se te ekstremne grupe, ustvari, pojavljuju?

- Ja to na predavanjima često kažem. Zar se islam danas svodi na duge brade i kratke pantalone? Da bi bio pravi vjernik, čovjek treba učiti. Prva riječ koju je Kur'an objavio bila je "uči", nije bila "vjeruj". Jer, ako ne znaš, ne možeš biti vjernik, zalutat češ. Uči atomsku fiziku, uči sve... Pa, islamski svijet sa Zapada uvozi sve, nema baš ništa svoje. Baš zbog te nemoći i javljaju se ove ekstremne grupe.

Čime se trenutno bavite?

- Ja sam u penziji. Bavim se naučnim radom. Do sada sam napisao oko 10.000 stranica, dvije kompletne hadiske zbirke sa po sedam tomova, Tirmizijin i Ebu Daudov sunen i polovinu treće zbirke Ibn Madžin sunen, te jedno autorsko djelo Hadis i hadiske znanosti.

Sedma je bila snaga i najelitnija jedinica

Kako je, zapravo, nastala Sedma muslimanska brigada?

- Prilikom organiziranja u prvim danima agresije, mnogi nisu mogli upražnjavati vjerske obrede. Onda je jedna grupa, u kojoj smo bili ja, hafiz Mehtić, Sulejman Čeliković i još neki, odlučila formirati jedinicu u kojoj će se moći upražnjavati vjerski obredi. To je bio cilj. Ništa drugo nije nam bila namjera.
U početku smo mislili da će to biti jedna mala brigada. Međutim, interes je bio ogroman. Ljudi su se javljali. Niko nije mogao ni sanjati da će to postati jedna od najelitnijih jedinica u BiH i jedna od najzaslužnijih za odbranu srednje Bosne. Jer, kada se spoje vjera, moral, a još i obuka, onda to rezultira snagom. To je bila operativna jedinica. Gdje god je trebalo, oni su se borili. Sedma je bila prvo u sastavu Teritorijalne odbrane, a kasnije i Trećeg korpusa.

Duraković je bio veliki čovjek

Prije nekoliko dana umro je političar i profesor Nijaz Duraković. Jeste li ga poznavali?

- Duraković je bio veliki čovjek, veliki učenjak i veliki patriota. Bosna je izgubila pravog sina, za kojim svi trebaju žaliti. To su rijetki ljudi kod nas.


Mene je strah nas, a ne drugih

Picture
Detalj sa vjersko-kulturne manifestacije ''Lastavica''
• Šta je Lastavička dova?
- Bogumili su još prije muslimana, prije Turaka, ovdje imali svoje bogomolje i svoje obrede. Po mom pamćenju, na mjestu Greb su učene fatihe. Salih ef. Kobilica je posljednji efendija koji je dolje učio. On je učio fakultet u Istanbulu i bio veoma obrazovan. To je porodica Senaida Kobilice, sadašnjeg predsjednika Islamskog vijeća Norveške. Tu je žena iz sela Hrastovca češljala djevojčicu i tjerala je da ide za kravama. Bilo je vedro, nigdje oblačka. Rekla joj je da se ne vrti, da će je pogoditi grom iz vedra neba. I ona je otišla za kravama. Tog dana grom iz vedra neba ubije djevojčicu. Tu je na Grebu sahranjena, tu joj je mezar. Prvo se na Grebu ta dova činila kad god je velika suša. A onda se ovdje premjestila. Ja kao dijete i svi mi pamtimo da je tako bilo do komunističke države. Tad su oni preobrazili u teferič 27. jula. Sad, kad je došla ova vlast, to se ponovo vratilo. To je suština. Znači, Lastavička dova je dova o kiši. S obzirom na to da Bošnjaci vole i teferičiti, onda se dobar povod nađe, pa malo vjerskog, malo kulturnog. Ja sam predlagao da se to ne veže, da puste ljude da teferiče, a da dovu pomjere i nek na dovu dođu ljudi koji to žele.

Postrojavanje Sedme

• Da li je ovdje nastala Sedma muslimanska brigada?
- Ovdje je prvi put postrojena prva jedinica Sedme muslimanske, koja je brojala stotinjak ljudi. Imali smo punkt, kolibu u kojoj su borci boravili. Odavde su išle smjene na Tvrtkovac, najvišu kotu između zavidovićke i zeničke općine. Ostatak jedinice je bio u selu, a ovdje su bili u pripravnosti. To je bio interventni vod. Sedma je nastala na ovim prostorima jer je ovo sve do Ozrena bio nebranjen prostor. Četnici su 1942. došli sa Ozrena, izvršili strašan pokolj u Radinovićima. Sina mog djeda su zaklali pred njegovim očima, mog amidžu Jusufa rahmetli, drugog amidžu Šabana rahmetli su ranili, ostao je bez noge, Asima i njegove sinove, to je strašan pokolj bio. Mi smo se bojali upravo ovog prostora: ovo je bilo nebranjeno. Čim smo dolje imali prvu jedinicu, 15 ljudi i 3 puške, mi smo ih izbacili na Tvrtkovac, najvišu kotu i tu se branila Zenica, sa ove strane. I Zenica i Kakanj. Kako je jedinica jačala, ostao je ovdje interventni vod, a ostatak je bio u selu, dok se nije Sedma formirala i krenula u osvajanje. Ovu Lastavicu smo mi dva puta branili. Nisu mene ranije nikad zvali na ovu svečanost dok se nisam oglasio u javnosti kako smo branili Lastavicu.

• Od kada učestvujete na ovoj manifestaciji?
- Ja sam ovdje bio dok je Besim (Spahić, ratni gradonačelnik Zenice) bio na početku rata. Kako su ovi preuzeli, ova Islamska zajednica i ovi, nisu mene nikad zvali, iako sam ja stalno ovdje. I onda sam ja rekao njemu (Besimu Spahiću): "Lastavica, sve uredu, ali nije uredu da se promovišu ljudi po kojima su i Lastavica i Zenica mogle biti zbrisane sa lica zemlje, a nema nijednog mog borca koji je ovdje krv davao za ove prostore. Mi smo branili Lastavicu od dva neprijatelja, od vanjskog neprijatelja i neprijatelja koji su htjeli da ovdje provedu masovnu sječu šume. Htjeli su da sijeku sve redom. Ja sam naredio vojnicima da razbijaju i otimaju motorke, ali da ne smije niko drvo posjeći. Dogovorio sam se sa Besimom Spahićem da moramo zaustaviti sječu šume. Šumari su meni pokazali deme (svežanj) uplatnica u ratu, oni malo uplatili. Rekao sam da ću ja postaviti barikadu i da ne dam ništa da se izveze bez Besimovog potpisa, a njemu sam rekao da on ništa ne potpiše. I mi smo to uradili. Ja sam postavio barikadu iza Radinovića, gdje se skreće u Hrastovac. Ovdje je bila jedna jedinica koja je branila sječu. Nismo dali nijedno drvo da se posiječe. Uplatnice nisu važile dok rat ne završi. Branili smo Lastavicu da sačuvamo njen izgled i branili smo Lastavicu od vanjskog neprijatelja. Mene su počeli zvati na ovu svečanost kad sam javno objasnio šta smo radili da sačuvamo Lastavicu u ratu.


 


Comments




Leave a Reply